Mi kao numizmatička tvrtka otkupljujemo sve vrste kovanica, uključujući i zlatnike. Nudimo besplatnu procjenu svih kovanica. Otkup obavljamo na području cijele Hrvatske. Isplata je odmah u gotovini, na ruke, ili ako želite na račun u banci. Ukoliko posjedujete zlatne dukate, možete nam se slobodno obratiti. U odnosu na otkupe zlata i zalagaonice, mi zlatne dukate ne pretapamo (uništavamo), već ih sačuvamo od uništenja. Iz tog razloga u pravilu nudimo veće otkupne cijene dukata nego što ih možete dobiti kod običnog otkupa zlata.

Što su to dukati?

Dukat je povijesno gledano zlatni novac (zlatnik), koji se počeo kovati u Veneciji za vrijeme vladavine dužda Ivana Dandola (1284.). U to vrijeme je imao masu od 3,559 g. Po svojoj vrijednosti je bio jednak s već ranije izdanim zlatnicima Genove (đenovez) i Firenze (florin).

Krajem 15 st. masa dukata je smanjena na 3,533 g., a 1526. na 3,494 g. Ta masa je ostala sve do pada Venecije. Naziv dukat dolazi od latinske riječi ducatus (vojvodstvo) koja je bila navedena na naličju dukata. Od polovice 16 st. dobiva naziv cekin (tal. zecchio, što dolazi od riječi zecoa = kovnica). Zbog svoje solidnosti, dukat je bio rasprostranjen po cijeloj Evropi onoga vremena, te je kao takav potisnuo iz upotrebe zlatni florin.

Po ugledu na dukate, mnoge europske zemlje počele su kovati svoj zlatni novac: u Mađarskoj i Češkoj su se počeli kovati od 1325./1326.; u Poljskoj od 1320.; u Njemačkoj od 1559., u Nizozemskoj od 1589.; a u Švedskoj 1550.

Zlatni dukat

Dukati su danas zlatnici. I kada se govori o dukatima, misli se na zlatne dukate. U ranije doba, prije same pojave zlatnih dukata u pojedinim talijanskim državama kovao se srebrni novac koji se nazivao “ducatus”. Kasnije je ovakav srebrni novac kovan u Nizozemskoj i u Dubrovniku (dubrovački dukati).

Koja je čistoća zlatnih dukata?

Današnji, moderni dukati (najčešće austrijski zlatni dukati) imaju točno definiranu masu i čistoću zlata. Čistoća zlata u takvim dukatima iznosi .986, odnosno 98,60%.

Jednostruki dukat (1 duka) ima masu od 3,49 grama, a čistoća zlata je 0.986. To znači da je u svakom jednostrukom dukatu 3,44 grama čistog zlata.

Četverostruki dukat (4 dukata) ima masu od 13,96 grama, a čistoća zlata je 0.986. To znači da je u svakom jednostrukom dukatu 13,76 grama čistog zlata.

Koliko vrijedi zlatni dukat?

Prema numizmatičkoj klasifikaciji danas, dukati novijeg datuma nisu klasificirani kao novac. Dukate novijeg doba tretira se kao trgovački novac, odn. kao komade zlata iskovane u određenoj formi koja je slična novcu. Zlatni dukati nisu u pravilu dio novijih monetarnih sistema razvijenih država.

Vrijednost modernih zlatnih dukata je u pravilu vrijednost zlata (vrijednost metala). Međutim, pojedini dukati, kao npr. dukati Kraljevine Jugoslavije imaju i dodatnu numizmatičku vrijednost povrh vrijednosti zlata.

Cijena zlatnika dukata

Cijena zlatnika i drugih kovanica od plemenitih metala ovisi najviše o kretanju burzovne cijene zlata. Budući da dukati u pravilu vrijede po vrijednosti zlata koje sadrže, utjecaj burzovnih kretanja na njihovu cijenu je velik i mijenja se na dnevnoj osnovi. Ukoliko želite provjeriti kolika je trenutna cijena Vašeg dukata, možete nas slobodno kontaktirati.

Za sve upite, slobodno se možete obratiti na:

• Telefon: +385 (0)95 858 6377
• Viber: +385 (0)95 858 6377
• WhatsApp: +385 (0)95 858 6377
• E-mail: otkup@monetalis.hr
• Facebook: facebook.com/monetalisnumizmatika

Objava Otkup zlatnih dukata pojavila se prvi puta na Monetalis d.o.o..

Imam zlatnik 20 franaka „Napoleon“. Koliko on vrijedi?

Francuski, švicarski, talijanski, austrijski i mađarski zlatnici su na našem tržištu jako česti i nemaju posebnu numizmatičku vrijednost.

Njihova vrijednost je po cijeni zlata koje sadrže.

Objava Imam zlatnik 20 franaka „Napoleon“. Koliko on vrijedi? pojavila se prvi puta na Monetalis d.o.o..

Imam zlatnik koji je probušen. Koliko on vrijedi?

Ovakvi primjerci se u numizmatici smatraju oštećenim i njihova vrijednost je po cijeni zlata.

Dakle, nemaju neku posebnu numizmatičku vrijednost.

Isto vrijedi za zlatnike koji imaju navarenu kopču (za nošenje na lančiću).

Objava Imam zlatnik koji je probušen. Koliko on vrijedi? pojavila se prvi puta na Monetalis d.o.o..

Imam zlatnik Josip Broz Tito. Koliko on vrijedi?

Ukoliko se radi o jugoslavenskom kovanom novcu koji na sebi ima naznačenu nominalnu vrijednost (npr. 1000 dinara), onda Vam možemo odmah dati ponudu za otkup tog zlatnika.

Ukoliko zlatnik na sebi nema nikakve oznake nominalne vrijednosti, onda se ne radi o novcu, već o zlatnoj medalji. U socijalističkoj Jugoslaviji izrađen je čitav niz srebrnjaka i zlatnika s likom Josipa Broza Tita. Oni se međusobno razlikuju po oblikovanju, težini i promjeru.

Ukoliko posjedujete jedan od takvih zlatnika (koji na sebi nema oznaku nominalne vrijednosti), ponudu za otkup Vam možemo dati samo ukoliko nam javite sljedeće podatke:

• sliku zlatnika
• masu zlatnika
• promjer zlatnika
• čistoću (navedena je na zlatniku, obično se radi o žigu s oznakom 900).

Kontakti za više informacija:

• Telefon: +385 (0)95 858 6377
• Viber: +385 (0)95 858 6377
• WhatsApp: +385 (0)95 858 6377
• E-mail: otkup@monetalis.hr
• Facebook: facebook.com/monetalisnumizmatika

Objava Imam zlatnik Josip Broz Tito. Koliko on vrijedi? pojavila se prvi puta na Monetalis d.o.o..

Imam jugoslavenske dinare, koliko oni vrijede?

Ovo je jedno od najčešćih pitanja koje dobivamo. Jugoslavenski dinari u većini slučajeva imaju bagatelnu numizmatičku vrijednost.

Iznimka je nekoliko rijeđih godišta koja se nalaze uglavnom po numizmatičkim zbirkama, ali ne i po hrpama kovanica koje su zaostale u ladicama ili staklenkama.

Od Jugoslavenskih kovanih dinara prije II. svjetskog rata, nešto vrijednije su sljedeće kovanice: 5 para 1920., 20 dinara 1925. (zlato), 10 i 20 dinara 1931. (srebro), 50 dinara 1932. (srebro), 2 dinara 1938. – “mala kruna” (širina krune je 12 mm), 20 i 50 dinara 1938. (srebro) i svi zlatni dukati.

Ostale kovanice iz predratnog razdoblja su vrijednije ako su izvrsno (besprijekorno) očuvane. Od posljeratnih kovanica, malo vrijednije su: 5 para 1981., 20 para 1991., 25 para 1983., 50 para 1974., 50 para 1984., 2 dinara 1975., 50 dinara 1989.

Ostale optjecajne kovanice su praktički bezvrijedne ako nisu izvrsno očuvane.

Objava Imam jugoslavenske dinare, koliko oni vrijede? pojavila se prvi puta na Monetalis d.o.o..

Za moju kovanicu ste ponudili 10 EUR, dok se na internetu ista takva prodaje za 20 EUR. Zašto?

Sasvim je normalno da se za kovanicu koju Vi prodajete može očekivati manja cijena od one po kojoj mi tu istu kovanicu prodajemo.

Kupovinom numizmatike, mi se izlažemo riziku da se kupljena kovanica ne može prodati kroz duži vremenski period (osobito je to slučaj s kovanicama koje se često javljaju na našem tržištu).

Nažalost, činjenica je da se danas puno toga nudi za prodaju, a da ljudi nemaju toliko novaca za trošenje na skup hobi kao što je numizmatika.

U skladu s time je i otkupna cijena ponekad niža od očekivane. Isto tako, materijal koji je čest na tržištu ima daleko nižu otkupnu cijenu od prosječne, jer je potražnja za takvim materijalom puno manja.

Objava Za moju kovanicu ste ponudili 10 EUR, dok se na internetu ista takva prodaje za 20 EUR. Zašto? pojavila se prvi puta na Monetalis d.o.o..

Prodajem jednu kovanicu… Vidio sam da Internetu da je ista takva prodana za 10.000 EUR.

Ljudi često vide ono što žele vidjeti i nakon pronalaska neke kovanice u ladici starog ormara, misle da su otkrili bogatstvo.

Razočaranja uslijede vrlo brzo. Naime, u numizmatici su jako bitni detalji i ono što je ne-numizmatičaru „isto“ ili „slično“ – numizmatičaru je potpuno različito.

Dakle, različita godina, različiti stupanj očuvanosti, tehnika kovanja (npr. polirana ploča), razne oznake na novcu, oznake kovnica čine bitnu razliku između materijala i bitnu razliku u njihovoj vrijednosti.

Uzmimo primjer obične kovanice Kraljevine SHS od 2 dinara iz 1925. (prosječna vrijednost je cca 2-3 EUR za srednji stupanj očuvanosti). Međutim, ista takva kovanica sa sitnim natpisom „ESSAI“ vrijedi čak 1500 EUR.

Za ne-numizmatičara su to dvije iste stvari, dok je numizmatičaru jasno da se radi o običnom primjerku i probnom otkovu (ESSAI) i da je razlika u rijetkosti i vrijednosti značajna.

Objava Prodajem jednu kovanicu… Vidio sam da Internetu da je ista takva prodana za 10.000 EUR. pojavila se prvi puta na Monetalis d.o.o..